Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Zagreb slijednica je zagrebačke udruge Bokelja. Nema pouzdanih podataka kada je ta udruga osnovana. Prema jednoj bilješci koja osnutak vezuje za proslavu sv. Tripuna, dogodilo se to 1923., dvije godine nakon što je osnovana Bokeljska Zaklada „iz koje će se podupirati potrebni Bokelji koji uče na zagrebačkim visokim školama“. U Upravni odbor izabrani su gg. dr. Karlo Radoničić, T. Kamenarović, dr. Vl. Čupović, dr. J. Jedlovski i N. Dobrilović. Karlo Radoničić bit će 1935. izabran za admirala Bokeljske mornarice Kotor. Nažalost, iste godine je i umro. Zaklada je osnovana 3. veljače, na Tripundan koji se „slavio službom Božjom, prije koje je sinčić rektora Zagrebačkog sveučilišta, dr. Karla Radoničića odjeven u nošnji Bokeljske mornarice deklamirao „Pohvale“.

Kapa s grbom Bokeljske mornarice
Medaljon admirala Bokeljske mornarice

Udruga Bokelja se godine 1965. transformirala u podružnicu Bokeljske mornarice Kotor. Prvi predsjednik bio je poznati hrvatski skladatelj, Ivan Brkanović. Bila je to prva podružnica Mornarice uopće, osnovana osam godina prije tivatske i hercegnovske. Podružnica nije bila samostalna, nije imala vlastiti Statut nego je primjenjivala Statut matice. Godinu dana ranije, osnovana je (obnovljena) u Kotoru Bokeljska mornarica. Za admirala je izabran član zagrebačke podružnice, akademik Vladislav Brajković, profesor pomorskoga prava na Pravnom fakultetu i, u više navrata, njegov dekan.

Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća podružnica mijenja ime u Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809, što nadležna tijela matice u Kotoru tumače kao istupanje iz sastava kotorske udruge. Od tada bratovština djeluje samostalno.

Mali admiral u odori Bokeljske mornarice
Otok Gospa od Milosti u Tivatskom zaljevu, Boka kotorska

Glavna aktivnost bratovštine je proslava sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora, biskupije i Bokeljske mornarice. Svetkovina, pod nazivom „Tripundanske svečanosti“, održava se tijekom veljače. Počinje 3. veljače na spomendan  svečeva mučeništva, a završava zadnje subote u veljači tradicionalnim okupljanjem Bokelja na Bokeljskoj večeri. Između toga organizira se, prema mogućnostima, jedna ili više kulturnih manifestacija kojima se predstavlja kulturna baština hrvatskoga naroda nastala na prostoru Boke kotorske i drugim krajevima Crne Gore.